Arhiva | maj, 2020

LEONID ŠEJКA – Slikanje je oblik molitve

28 maj

radio gornji grad

Šejka, Marija Čudina i Olja Ivanjicki, 1964, Galerija Grafičkog kolektiva,

Ove godine, u decembru, navršava se 50 godina od smrti jednog od najznačajnijih umetnika druge polovine 20. veka u Jugoslaviji. A rođen je 24. aprila 1932. godine. Кratak zemaljski život, ali velika stvaralačka snaga, inventivnost, filozofski pristup i dodir možda i „onostranog“ od Leonida Šejke napravili su svojevrsni kult.

Piše: Suzana Spasić (AvantartMagazin)

Leonid Šejka, arhitekta i slikar, istraživač i klasifikator, umetnik posebnog senzibiliteta, rodio se 24. aprila 1932. godine u Beogradu, kao jedino dete vojnog kartografa i ruskog emigranta Trofima Šejke i Кatarine Zisić.

Završio je srednju arhitektonsku školu a zatim i Arhitektonski fakultet u Beogradu. Slikarstvom je počeo da se bavi od 1950. godine, od vremena kada je posle samo završene srednje škole dobio prvi posao kao šef gradilišta u Čačku. U toj atmosferi i sredini u kojoj se “radilo po zadatku”, doživljava duhovnu krizu i…

View original post 1.027 more words

Dejan Jović: Dan Mladosti

26 maj

radio gornji grad

Na današnji dan, 25. maja, slavio se svojedobno Dan mladosti. Tadašnjem drugu Titu je na tadašnjem stadionu JNA predavana tadašnja Štafeta mladosti. Tada bi bio organiziran i „slet“ (mlade generacije neka pogledaju u neki popis arhaičnih riječi za to). Sjećam se zadnjeg na kojem je bio, 1979. godine, kad mu je štafetu predala studentica iz Prištine, Sanija Hiseni (Hyseni). Obratila mu se, pred prepunim stadionom, usred Beograda, na albanskom jeziku, na kojem je izgovorila čestitku. Potom je, pri samom kraju svog govora, prešla na (tadašnji) srpsko-hrvatski i završila rečenicom na jeziku kojeg smo svi razumjeli i govorili u zajedničkoj nam domovini.

Ta je zemlja mogla biti ovakva i onakva – o tome svatko ima pravo misliti i osjećati što želi. Ali, ona je – rekao bih od 1950. – bila ispred ne samo svog nego i ispred današnjeg vremena po pitanju prava i položaja manjina. Simbolika ove predaje štafete…

View original post 209 more words

Mihovil Pavlek Miškina: Crveni makovi

21 maj

radio gornji grad


Crveni makovi

Opet su jutros procvali
u žitu makovi sneni,
sve su nam njive ovili
cvjetovi njihovi crveni!

"Znaš li majko, majčice,
kakvi su ono cvjetovi",
što rastu po našim njivama
takovi divni, crveni?

Gorki su, sinko, plodovi,
čemer je ono procvao.
Umjesto zlatne pšenice
korov je tamo niknuo!

Seljak polje stvarao,
hajduk svijetom harao:
Oteo kmetu zemljicu,
zgazio njegovu pravicu!

Baruni, grofi, vladali,
španovi pravdu krojili,
rabotat kmeta gonili,
krvcu mu poljem sijali!

Mnogo je kapi kanulo,
njegove krvi i znoja,
ljeta ga duga mučila
ljetine teške bez broja!

Prokleo seljak zemljicu
vražjih gospodara,
niknuli crven-cvjetovi
umjesto božjeg dara!

Krvlju su kmetskom sijani,
kletvama, bunom miješani
suzama, znojem pojeni
zato su tako crveni...

View original post

Bleiburg – Jedna rekonstrukcija

19 maj

radio gornji grad

Priča o Bleiburgu počinje 10. travnja 1941., osnivanjem NDH, a završno poglavlje 30. travnja 1945., kad su Pavelić i Vlada NDH na sjednici odlučili da se neće predati partizanima – koji su već pristizali pred Zagreb – nego će pobjeći preko Slovenije do Austrije, te se predati Britancima.

Piše: Damir Pilić (Slobodna)

Povlačenje Oružanih snaga NDH počelo je u noći između 5. i 6. svibnja. Pridružio im se i dio civila koji nisu htjeli dočekati novu vlast, pa se na putu prema Celju formirala dugačka kolona, na čelu s oko 40.000 njemačkih vojnika, kojoj se pridružilo 10-12 tisuća slovenskih belogardista i civila, te 5-10 tisuća srpskih i crnogorskih četnika.

„Koliko je ukupno bilo vojnika i civila, ne zna se točno, jer su emigrantski krugovi težili uvećavanju brojki, dok je komunistička literatura ili o tome šutjela ili bila sklona brojčanom umanjivanju“, piše hrvatski povjesničar Ivo Goldstein u knjizi „Povijest…

View original post 1.345 more words

Esad Bajtal: MISA U SLAVU ZLOČINA I ZLA

17 maj

radio gornji grad

Fotografija: crni povez na očima statue pape Ivana Pavla II//t.s. klix.ba

Kao Milostiv oprostiće Bog mnoga toga. I mnogo kome. Ali, kao Pravedan neće preći baš preko svega. A posebno ne preko ideološki zacrtanih pogroma nad nedužnima. Pa ni preko misnog advokatisanja zločnu i zločincima, kakvo je za potrebe Stranke, podaničko-sluganski, tempirano u Sarajevu 16. maja, a u svrhu namjenski projektovanog dizanja predizbornih tenzija. Kao provjereno pouzdana ancila poratne etno-politike, za tu svrhu je izabrana baš sarajevska crkva, a ne recimo ona svjetski poznata u Međugorju

Kao odgovor na 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom (i Dan Evrope), koji je obilježio čitav svijet, već naredni dan (10. maja navečer), fašisti Stoca oskrnavili su spomen obilježje borcima NOR-a iz Drugog svjetskog rata. Iako nije nov, u tom dijelu Zemlje, gest skrnavljenja obilježja i rušenja svega antifašističkog (sistematski višegodišnji napadi na partizansko spomen groblje u Mostaru), u kontekstu njome izazvane psihoze, nije…

View original post 1.131 more words

Božica Jelušić: VEČENAJEVA STOTKA

17 maj

radio gornji grad

Približava se 100-obljetnica rođenja IVANA VEČENAJA, slikara iz Prekodravlja (Gola) , čija je umjetnička slava obišla svijet. Da je pravde i hijerarhije u kulturi, bila bi to važna nacionalna obljetnica, no u neodređenim „našim prilikama“ obilježit ćemo je skromno, trudom obitelji i nekih županijskih institucija. A ja i dalje tvrdim, da se o ljudima poput Ivana Večenaja treba učiti u školama, dajući djeci primjer, što čine volja, talenat, marljivost, svijest o vlastitoj misiji i neupitna ljubav za zavičaj. Sve je to naš umjetnik imao, izgrađujući svoj karakter i razvijajući likovnu paradigmu, po kojoj će ostati zabilježen u 20. stoljeću. Poput magneta, privlačio je ljubitelje umjetnosti, kolekcionare, galeriste, kustose i kritičare u taj zakutak svijeta, u enklavu hrvatskog teritorija uz mađarsku granicu, gde hektar zemlje vrijedi zlata, a ipak, ljudi se svoje grude drže poput stabala, koje su u dravskim naplavinama čvrsto pustile korijenje. Ili Večenajevim riječima: “ Ta su polja…

View original post 370 more words

Bertold Brecht: Rob

2 maj

radio gornji grad

Rob

Robe, tko će te osloboditi?
Svaki bačen na dno dna
Tebe, druže, vidi i zna,
Sve njih će tvoji jauci voditi,
Robovi će te osloboditi.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.
Jedan sam do slobode, pusti sanci.
Puške ili lanci.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.

Gladni, tko će vas nahraniti?
Želiš da bude kriška kruha i za te,
Dođi k onima koji glađu pate,
Mi ćemo i tvoje puteve braniti:
Gladni će i tebe nahraniti.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.
Jedan sam do slobode, pusti sanci.
Puške ili lanci.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.

Tko će tebe zgažena osvetiti?
Ti kojemu su udarci upućeni
Stani uz one koji su povrijeđeni.
Slabosti naše će nas posvetiti,
Mi ćemo, druže, i tebe osvetiti.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.
Jedan sam do slobode, pusti sanci.
Puške ili lanci.
Nijedan ili svi. Sve ili ništa.

Tko se od izgubljenih…

View original post 54 more words

%d bloggers like this: