Obljetnica koje se nitko ne sjeća

radio gornji grad

Danas se navršila 70. godišnjica uvođenja samoupravljanja u bivšoj Jugoslaviji. Samoupravljanje danas ne da ne predstavlja legitimnu opciju za organizaciju političko-ekonomskih odnosa, već je potpuno eliminirano i iz povijesnog proučavanja Jugoslavije koja se na njemu upravo zasnivala.

Piše: Krešimir Zovak (Bilten)

Prošlo je točno 70 godina od najvažnijeg događaja u povijesti naših naroda i narodnosti. Narodna skupština Federativne Narodne Republike Jugoslavije donijela je 27. juna 1950. godine “Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva”, poznatiji pod imenom Zakon o predaji tvornica na upravljanje radnicima.

Ovakvu vijest biste sutra možda čitali kada bi radnici u jugoslavenskim republikama i dalje upravljali svojim poduzećima. Dakako, stvari su se još prije tridesetak godina dramatično preokrenule pa danas baš nikoga nije briga za ovu obljetnicu. Ako nekome i padne na pamet osvrnuti se na nju ovih dana, vjerojatnije je da će se to dogoditi u…

Pogledaj originalni članak 1.335 more words

Patnja i bol na svakom koraku.

KOALICIJA ZA ŽIVOT NVO

• 

Ulice Srbije, Balkana su pune užasnog bola i tuge…

Ova slika jasno prikazuje bačene bebe koje su na ulici, napuštene od onih koji sebe nazivaju sa punim pravom čovekom. Izbačene od nemilosrdnih kao poslednje đubre.

Neki od njih imaju sreću što su pronašli kutak u nečijim životima, što ih je našao neko ko jeste čovek, dok drugi umiru sami u agoniji i patnji.

Pogledajte dobro ovu sliku.

STERILIŠITE, KASTRIRAJTE životinje‼️
UČINITE SVE sto je u vasoj moći da sprečite holokaust nesretnih duša‼️

Budite rešenje, a ne deo problema‼️‼️

Lidija Mitrović Ćorković

Pogledaj originalni članak

Stefan Simić: Fali mi Jugoslavija i živi njeni stubovi

radio gornji grad

Fali mi Jugoslavija i živi njeni stubovi

Fali mi Jugoslavija i živi njeni stubovi
Da odem do mnogih velikih, nastalih u tom vremenu
I da im se poklonim za ljubav i dostojanstvo kojim su zračili
A mnogi od njih zrače i danas…

Da Arsena zamolim za neki literarni savet
I da zapevamo „O, mladosti…“
Da zateknem Miku Antića pripitog
Da naletim na neki plakat Indexa
I Davorina Popovića kako ispija poslednju pred nastup
Da vidim pravo Bijelo Dugme, tada
Ili Kemu kako pevuši „Dušu moja“ svojoj Branki
Ili Balaševića dok se nije umorio
O Čorbi i da ne pričam

Fali mi Jugoslavija i njeni živi bogovi
Radnici koji se ponašaju kao gospoda
I gospoda koja ne pati od veličine
Nego se stavlja u službu opšteg dobra
U ime svih

Fali mi glumačka družina koja je igrala za narod
U narodu, gde god da se pojave
A ne u reklamama za…

Pogledaj originalni članak 376 more words

Zoran Milanović: Hrvatska ne bi postojala bez antifašističke borbe

radio gornji grad

Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine, ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći – ne, i to reći prije svih drugih u – od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi. Jedinstven događaj koji je sudionicima tog ustanka i onda svima onima koji su mu se priključili u mjesecima i godinama koje su slijedile dao za pravo da se zovu hrvatska, narodna, antifašistička vojska. Bili su vojska koja se borila za slobodu, vojska koja je rat završila na pravoj strani što je i najvažnije, a ujedno i na pobjedničkoj strani što je bilo važno za opstanak hrvatske države. Dobro je tada pobijedilo zlo, izabrali smo težak put ali, ponovit ću, pravu stranu kao puno puta ranije i kasnije. To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati, o kojoj možemo raspravljati ali koju nitko ne bi smio negirati i koju…

Pogledaj originalni članak 32 more words

Edit Glavurtić: Erich Maria Remarque

radio gornji grad

Na današnji dan 1898. u Osnabrücku u Donjoj Saskoj, rodio se Erich Maria Remarque, moj omiljeni pisac. Komplet njegovih knjiga, koje je izdao Otokar Keršovani 1965. godine kupila sam 1988. godine, u antikvarijatu na Teslinoj. Sjećam se da je bio dan ranog ljeta, i da sam bila s mamom na Dolcu, pa na kavi, i da smo, kao i uvijek kad bismo se našle zajedno u gradu, svratile u jedan od dva antikvarijata, da vidimo „ima li što“. Taj put je itekako bilo, pa smo izbrojile sve što smo obje imale u novčanicima i kući se vratile presretne, s rukama punim knjiga.

Od tada do danas, te su me knjige pratile u svim mojim selidbama, a pročitala sam ih ni sama ne znam koliko puta. Bile su sa mnom u raznim čekaonicama, svakog jutra i poslijepodneva u bečkom metrou, u pauzama na poslu, u raznim prilikama kad sam htjela…

Pogledaj originalni članak 335 more words

Ivo Anić: Amanet Juraja Hrženjaka

radio gornji grad

U isto vrijeme dok su u Kuštosijanskoj ulici u Zagrebu mladi Bad Blue Boysi razvijali svoje zastave uz baklje i transparent „Jebaćemo srpske žene i decu“, a policija se trudila da ih identificira, u 104. godini života napustio nas je razočaran mladošću ove zemlje i njenim zastavama, Juraj Hrženjak – Đuka. Juraju Hrženjaku, Titovom zadnjem partizanu, bombašu i jednom od članova predsjedništva Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, pod prozorom je mladost te iste Hrvatske razvila crne zastave HOS-a. Te crne zastave, kada pitate te mladiće, zastave su njihovih očeva i oni su ginuli za njih. Pod tim stijegom ginuli su Hrvati, pa se podrazumijeva da ga mladost ove zemlje ponosno diže, u crnim majicama HOS-a.

U čemu bi drugom?

U isto vrijeme počasni predsjednik Antifašističke lige RH, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, direktor Instituta za samoupravljanje bivše države, Juraj Đuka Hrženjak, umire potpuno svjestan da ostavlja zemlju za koju se borio u…

Pogledaj originalni članak 940 more words

Deklaracija „Odbranimo istoriju“

radio gornji grad

Fotografija: Mio Vesović

U subotu 13. juna u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju objavljena je Deklaracija „Odbranimo istoriju“ na kojoj su radili neki od najeminentnijih istoričara iz Srbije i regionalnih zemalja. U prethodnih nekoliko dana, a s namerom da se istakne značaj ovakvog dokumenta, Deklaraciju su, osim istoričara, potpisale i neke od najuticajnijih ličnosti iz akademskog, javnog, političkog i kulturnog života kao što su: Florijan Biber, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Ida Prester, Lana Bastašić, Hrvoje Klasić, Igor Štiks, Svetlana Slapšak, Andrej Nikolaidis, Ivan Čolović, Filip David, Ivo Goldštajn i mnogi drugi.

Na sinoćnoj konferenciji su govorili Vladimir Arsenijević u ime Udruženja KROKODIL, kao i dvoje članova Radne grupe koja je radila na Deklaraciji, Dubravka Stojanović i Milivoj Bešlin. Prikazane su i video izjave ostalih članova Radne grupe (Božo Repe, Husnija Kamberović i Tvrtko Jakovina), koji zbog stanja prouzrokovanim pandemijom virusa Kovid-19 nisu bili u mogućnosti da prisustvuju konferenciji.

Završnu konferenciju…

Pogledaj originalni članak 1.811 more words

Komunistička enklava u centru Seattlea

radio gornji grad

Piše:Damir Pilić

Prosvjednici su barikadama ogradili šest uličnih blokova duž 12. avenije, stvorivši prostor koji su nazvali ‘Autonomna zona Capitol Hill’. Barikade čuvaju naoružani anarhisti, a na ulazu u ‘Zonu’ stoji natpis ‘Upravo napuštate teritorij SAD-a’

U moru američkih prosvjeda jedan se izdvaja – onaj u Seattleu. Tamo su ljevičarski aktivisti okupirali centralnu četvrt Capitol Hill, postavili barikade s naoružanim stražarima i proglasili „Autonomnu zonu Capitol Hill” (CHAZ).

Ovoj unikatnoj akciji prethodili su dani žestokih sukoba između prosvjednika i policije, koji su se odvijali upravo u spomenutoj četvrti. Prosvjedničku „vojsku” mahom su činili ljevičarski aktivisti – pripadnici pokreta Black Lives Matter, ANTIFE i anarhističkih skupina – dok je policija bila pojačana vojnicima Nacionalne garde.

Kako bi obranili policijsku stanicu, snage sigurnosti postavile su barikade, na koje su prosvjednici nasrtali bocama i ciglama, te je više policajaca završilo u bolnici. U tom trenutku gradske vlasti Seattlea povlače kontroverzni potez o…

Pogledaj originalni članak 847 more words

Gustav Krklec: Srebrna Cesta

radio gornji grad

Srebrna cesta

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi.

Ti znadeš i sam da svjetove nosiš
u samom sebi, i da na dnu duše
sja jato zvijezda, ponori se ruše
i – ako hoćeš – oluji prkosiš
olujom, koja u tvom bilu huji.
Izađi u noć. Pjevat će slavuji
u crnom grmlju. Žuborit će vrutak.
Nad glavom će ti bijela zvijezda sjati.
I ako hoćeš, ti ćeš za trenutak
vidjeti boga što te cestom prati.

Ne vjeruj noći, čovjeku, ni buri
što kida greben tvoje volje. Gazi
na putu zmiju, guštera na…

Pogledaj originalni članak 51 more words

Vjekosav Perica: PLIMA

radio gornji grad

Krik iz druge sobe čujem
To mi neko kaže: „Nisi sam“
Tako, tako sam umoran
I čekam valove
Valove mora

Ti dolaziš s njim
Osjećam da dolaziš ti
To je znak da doći će dan
S toplim vjetrom juga…

Indexi, „Plima“, 1972.

Demonstranti protiv policijskog nasilja od kojeg je nedavno pod mukama izdahnuo čovjek na ulici u Minneapolisu, marširaju kroz bogatu kalifornijsku Santa Monicu da bi upozorili na drastične klasne suprotnosti. Kad tamo, dvojica, kao od brda odvaljeni, nasrnuli nekim balvanima na prodavaonicu opreme za rekreaciju, da provale i pljačkaju. Usprotivila im se mlada žena iz prosvjedničke kolone, sama, širi ruke, blokira tijelom vrata, ne da lopovima da sramote revoluciju. Priskaču joj upomoć i drugi revolucionari, drugarice i drugovi, braća i sestre, crni, bijeli i drugi, uvjeravaju posrnulu braću da ne znaju što čine, pa ova dva balvana odustaju i povlače se. Svijetom kruži jutubov prilog: „Heroji pokušavaju zaustaviti…

Pogledaj originalni članak 1.605 more words